Thursday, April 22, 2010

Kurcio Malaparte

Share

Kurcio Malaparte (1898-1957), čije je pravo ime bilo Kurt Sukert, rodio se u malom toskanskom mestu Pratu. Majka mu je bila Italijanka a otac Nemac. Bio je republikanac, fašista (učestvovao u maršu na Rim 1922. god.), komunista i, najzad, antifašista. Od 1922. do 1930. god. radi uglavnom kao novinar. Istovremeno piše knjige. Esej Kameleon se nije naročito dopao Musoliniju te ga je zbog toga proterao iz Rima. Godine 1931. objavljuje prvu knjigu u Evropi koja se usudila da govori protiv Hitlera, Tehnika državnog udara. Musolini polako gubi strpljenje. A onda, Malaparte objavljuje delo Dobričina Lenjin, i to je prelilo čašu. Proteran je na ostrvo Lipari i samo zahvaljujući prijateljstvu sa grofom Ćanom vratiće se novinarskom poslu u listu "Korijere dela sera".


Godine 1941. dolazi u Jugoslaviju kao jedini strani dopisnik. Prisustvuje bombardovanju Beograda 6. aprila, a nakon toga tragediji gradjana. Između 10. aprila i 9. maja 1941. Malaparte je napisao 12 članaka. Na Malaparteovim snimcima situacije su često okrutne, nema retorike i trijumfalizma, samo jadni ljudi koji se dostojanstveno suočavaju sa teškim ratnim nesrećama.


Nakon Nemačke okupacije, Malaparte se preselio u Hrvatsku gde je prisustvovao stvaranju NDH. O ovom periodu svedoči knjiga Kaputt (objavljena 1944.g.), a nekako je najviše citiran deo o Anti Paveliću i čorbi koju mu je ponudio, skuvanu od ljudskih očiju, poklona svojih vernih saboraca ustaša.



Kaputt je autobiografska knjiga, autor govori o ratu, kako ga je on video. Pored ovog dela poznata su, i : Koža 1949., Sodoma i Gomora 1931., Volga se radja u Evropi 1943., Prokleti Toskanci 1956. Malaparte je bio i režiser filma "Zabranjeni Hristos"(fotografija desno), koji je nagradjen na, te godine osnovanom, festivalu u Berlinu 1951. g.




Malapartea su mnogi smatrali snobom, koji je živeo iznad svojih sposobnosti i obrazovanja, razapet izmedju političkih stavova i udvorištva. "I fašisti i antifašisti su me mrzeli. Pa šta onda? Mnogo je značajno što za mene pokazuju veliki interes kako jedni tako i drugi", rekao je Malaparte 1948.


Prošle godine, italijanski istoričar Mario Kanali objavio je esej, Kurcio Malaparte i američka obaveštajna sluzba, u kojem dokazuje da je isti bio američki špijun. Na osnovu svog istraživanja, koje se zasnivalo na proučavanju arhiva obaveštajne službe u Vašingtonu, Kanali je objavio podatke o Malaparteovoj špijunskoj delatnosti i pre 1943. Persi Viner, šef obaveštajne službe u to vreme, govori ovako: "Malaparteov antifašizam je siguran, o čemu bih se mogao zakleti. Njegova informativna aktivnost za američku vlast dešavala se naročito izmedju 1939. i leta 1941. Vilijam Filips, tadašnji ambasador, moze da potvrdi veliki značaj vojnih i političkih informacija koje je Malaparte preko mene dostavljao ambasadi." Kanali, u svom eseju, takođe dokumentuje da je Malaparte, kao ratni dopisnik „Korijere dela sera“, listu slao lažne izveštaje i svedočenja sa ruskog fronta. Umesto iz Ukrajine, Malaparte je neke od ratnih reportaža pisao na suncu, u svojoj vili na Kapriju (fotografija sa leve strane). Ovakvo ponašanje je veoma razljutilo tadašnjeg direktora milanskih novina Borelija... Možda je iz tog razloga, kako bi se iskupio za svoje nesavesno ponašanje, istu tu vilu poklonio Kini?... Bilo kako bilo, Kurcio Malaparte ostaje kontroverzna istorijska ličnost, kod nekoga izaziva prezir a kod nekoga divljenje...Vama, dragi moji čitaoci, ostavljam da presudite...






____________
















Fotografije koje je Malaparte načinio prilikom boravka u Beogradu


_________

Wikipedia, Kurcio Malaparte

Članak o Malaparteu u "Politici"

No comments:

Post a Comment